"Počnite sa pripremama za katastrofalno zagrijavanje atmosfere”

Takav scenarij podrazumijeva prihvatanje da je svijet na putu ka katastrofalnom porastu temperature koji će znatno premašiti ciljeve iz Pariskog klimatskog sporazuma i ozbiljno poremetiti život u Europi.

“Europska klima se brzo mijenja. To nije daleki niti apstraktan rizik”, izjavio je predsjednik Europskog naučnog savjetodavnog odbora za klimatske promjene Ottmar Edenhofer.

Kako se planeta zagrijava, ekstremni vremenski uslovi poput poplava i suša predstavljaju sve veću prijetnju društvu, ekonomiji i ekosistemima Europe. Posljednjih godina desetine hiljada ljudi preminule su tokom toplotnih talasa, dok su stotine izgubile život u poplavama, a godišnji troškovi saniranja klimatskih katastrofa dosežu prosječno 45 milijardi eura.

Naučnici upozoravaju da su napori EU u pripremi za sadašnje i buduće posljedice globalnog zagrijavanja nedovoljni i nepovezani. Prema njihovim navodima, ne postoji zajedničko razumijevanje klimatskih rizika, što dovodi do neujednačenih procjena i slabijeg upravljanja krizama.

Savjetodavni odbor preporučuje da EU svoje planiranje zasniva na pretpostavci da će Europa do 2100. godine biti toplija za četiri stepena u odnosu na predindustrijski period. Među predloženim mjerama su postavljanje obavezujućih ciljeva prilagođavanja, planiranje budžeta u skladu s klimatskim rizicima te razvoj sektorskih strategija za naredne decenije.

Iako EU posjeduje opsežnu regulativu za smanjenje emisija stakleničkih gasova, još ne postoje jasni ciljevi za prilagođavanje klimatskim promjenama. Naučnici naglašavaju da su i smanjenje emisija i prilagođavanje neophodni za ublažavanje posljedica globalnog zagrijavanja.

Prema procjenama Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), više od trećine stanovništva južne Europe moglo bi se suočiti s nestašicom vode pri globalnom zagrijavanju od dva stepena, dok bi porast od tri stepena taj udio dodatno povećao.

Izvještaj također ukazuje na razlike u zakonodavstvu među državama članicama, na što su ranije upozorili Europska agencija za okoliš i Europski revizorski sud, ističući da pojedine strategije počivaju na zastarjelim naučnim podacima.

Naučnici su dodatno kritikovali Europska komisija zbog ublažavanja zahtjeva za izvještavanje kompanija o klimatskim rizicima, upozoravajući da bi takve mjere mogle oslabiti nadzor i upravljanje klimatskim prijetnjama u europskoj ekonomiji, navodi Politico.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad